Dr Josip Rubes, liječnik i slikar
Rođen je u Pavlovčanima nedaleko Jastrebarskog. Osnovnu školu pohađao je u Jastrebarskom, a gimnaziju i Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizaciju iz interne medicine i postdiplomski studij iz dijabetologije završio je 1980 g u Zagrebu. Od 1972 god. živi u Hrvatskom zagorju u Krapinskim Toplicama i radi u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. Crta i slika od djetinjstva. Živeći u Krapinskim Toplicama oduševljava se ljepotom krajolika te od 1980 g. intenzivno crta krajolike. Slikarsko obrazovanje sticao je u mnogim kontaktima sa slikarima kao i posjećivanjem mnogih likovnih izložbi, a također je pohađao crtački tečaj u Školi primjenjene umjetnosti u Zagrebu. Od 1979 izlagao je na brojnim skupnim izložbama (njih oko 300) kao član više likovnih udruga (Grupa 69, HLD, Zlatarska paleta, likovna grupa pri KUD-u Zlatko Baloković iz Krapinskih Toplica). Priredio je 45 samostalnih izložbi, najčešće u mjestima Hrvatskog zagorja (Zabok, Krapina, Zlatar, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Klanjec, zagorski dvorci). Sudjelovao je na 20-etak likovnih kolonija i organizator je likovnih kolonija i izložbi u Krapinskim Toplicama. Izražava se najčešće suhim pastelom te manje uljem na platnu. Do sada je naslikao preko 1000 krajolika, a slike mu se nalaze u mnogim privatnim zbirkama u zemlji i inozmestvu. Za likovna ostvarenja primio je više priznanja i diploma. Uzori su mu znameniti francuski pastelisti Claude Texier i Patrick Martin. O njegovom slikarstvu likovne kritike pisali su likovni kritičari prof. J. Baldani, prof. A. Bauer i prof. S. špoljarić. O svojem likovnom stvaralaštvu da je više intervjua na radipostajama Hrvatskog zagorja. Više njegovih slika nalazi se na naslovnicama nekoliko muzičkih CD-a. Mnoštvo slika poklonio je u humanitarne svrhe. Zadnjih nekoliko mjeseci slika apstraktnim stilom, a inspiriran je slikarstvom J. Pollocka te se koristi tehnikama action painting i drippingom pri čemu upotrebljava razne boje (ulje, akrilik, lak boje).
Rekli su o autoru:
Ciklus pastela Josipa Rubesa zaokružena je cjelina izgovorena jedinstvenim slikarskim jezikom i prepoznatljivim rukopisom. To je sigurno novi prilog viđenja krajolika Hrvatskog zagorja koji će tom opsežnom fundusu pridonjeti svježinu novih opservacija, individualitet izvedbe i snažnu neposrednost emocija. Prof. J. Baldani (1991)
Pasteli Josipa Rubesa govore o sublimiranoj vizuri prostora koji odiše savršenim redom i mirom, gdje su tlo, raslinje od trave do stabala te poneko zdanje na obzoru, zaustavljeni u jednom trenutku postojanja i fiksirani kao znamen identifikacije slikara s motivom. Ne narušavajući vjernost figuraciji, autor nekim čudesnim postupkom opservirano pretvara u gotovo nadrealnu idilu. Skladu kompozicije pridružuje harmonično ispreplitanje boja, da bi korištenje svjetla kroz senzibilne preljeve pridonjelo pretpostavci nestvarnog. Njegovi krajolici Hrvatskog zagorja zapravo su pjesme o ljepoti, skladu i toplini, poeme o potrebi čovjeka da prihvati prirodu kao nedjeljivu cjelinu. Prof. J. Baldani (1998)
Širina pejsaža stalna je Rubesova inspiracija koja slikarskom preobrazbom dobiva novu dimenziju unutar znanog. Rubes teži stalnom produbljivanju motiva dosižući onu razinu tumačenja krajolika kojim se pojedinačno približava općem. Rubes ne odstupa mnogo od odabranih kompozicijskih rješenja s prevladavanjem horizontalnosti scene s naglašinim razdjelnicama prizora i obogaćenjem raslinjem bilo na liniji razgraničenja ili oblicima utkanim u prostor dragog krajolika. Rubes je slikar posebnog senzibiliteta za boju. Odabir zelenog je bez sumnje vrlo zahtjevan jer zeleno je vrijednost najmanjeg aktiviteta spram energije drugih boja. Rubes nalazi idealne odnose "punog i praznog" u rastu boje koja je odrednica ugođaja, smiraja i tjeskobe, ali i tihe radosti. U pjesažu punih likovni događaja, slika je klasične estetike u kojima se spaja impresija i promišljaj, građenih tehnikom pastela, s maznošću poteza, njegovom vidljivom strukturom i tkivom u kojem gradivno crtovlje stvara novo "izdanje" pejsažnog, Rubesovske ljepote, prilog je suvremenom hrvatskom pejsažimu. Prof. S. Špoljarić (2003)
Samostalne izložbe:
|
|
Danas je:

















