Obilježen Dan crvenih haljina u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice


6. veljače 2026.

Osmu godinu zaredom, u organizaciji Hrvatskog neurološkog društva, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za spolne razlike u neurologiji obilježava se prvog petka u veljači Nacionalni dan borbe protiv moždanog udara u žena i javnozdravstvena akcija “Dan crvenih haljina”, s ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena, skretanja pažnje na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i nužne potrebe promjene načina života. 

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice tradicionalno se i ove godine pridružila ovoj akciji.

U predvorju Bolnice, od 11-13 h organizirano je mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, a mogao se izračunati i rizik za razvoj moždanog udara

Nakon toga, u Plavoj dvorani Bolnice održano je stručno predavanje za javnost, pod nazivom:

Moždani udar u žena – posljedice ne moraju biti pogubne“, predavač je bio mr. sc. Ivan Dubroja, dr. med., spec. neurologije i subspec. iz cerebrovaskularnih bolesti.

Moždani udar se ubraja među pet najčešćih uzroka smrti, a 2023. godine je bio na 4. mjestu (HZJZ). Cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzrok invalidnosti u Hrvatskoj. Prema podacima HZJZ godine 2023. od moždanog udara umrlo je 3.255 osoba1.433 muškaraca i 1.822 žene.

Hrvatska je po stopi smrtnosti od moždanog udara (129/100.000 stanovnika) na visokom 6. mjestu u Europi. Upravo zato je važno povećati svijest o znakovima moždanog udara, čimbenicima rizika za razvoj moždanog udara, brzom reagiranju u slučaju pojave simptoma moždanog udara, te promjeni životnog stila u prevenciji moždanog udara.

Najčešći znaci moždanog udara su:

Iznenadna slabost ili smetnje osjeta lica, ruke ili noge na jednoj strani tijela, smetenost, smetnje govora ili razumijevanja govora, smetnje vida jednog ili oba oka, smetnje hoda, vrtoglavice, smetnje ravnoteže i koordinacije, iznenadna vrlo jaka glavobolja bez nekog posebnog uzroka.

Znaci moždanog udara specifični za žene, uz ranije navedene, su iznenadna pospanost, slabost i umor, smetenost, mučnina i povraćanje.

Moždani udar češće pogađa žene nego muškarce, i ostavlja teže i dugotrajnije posljedice.

I uz zajedničke čimbenike rizika kao što su hipertenzija, dijabetes, debljina, fibrilacija atrija, migrena s aurom i pušenje, žene su sklonije razvoju moždanog udara spram muškaraca.

Čimbenici rizika specifični za žene su trudnoća i porod, uzimanje kontracepcije i hormonske nadomjesne terapije, rana menopauza.

Što je značajno za uspješan oporavak nakon moždanog udara?

U podlozi je brza i uspješna medicinska intervencija, zatim striktna kontrola pridruženih bolesti – hipertenzije, dijabetesa, fibrilacije atrija, smanjenje unosa soli i masnoća, prestanak pušenja i konzumacije alkohola. Potrebna je adekvatna i vremenski dovoljno duga neurološka rehabilitacija. Potrebna je promjena životne perspektive i psihološki suport nakon moždanog udara, uz

odabir aktivnosti koje će doprinijeti oporavku, a prije svega osjećaju ispunjenosti i svrhovitosti u životu, što smo vidjeli u predavanju kroz tri priče žena koje su preživjele moždani udar, oduprle se beznađu i otkrile posve nove aktivnosti koje su njihovim životima dale puni smisao.